Peti tekst u Blicovom serijalu "Borba polova u Srbiji" bavi se obrazovanjem i počinje izjavom rektora Beogradskog univerziteta:
Devojke studenti više rade i uče, savesnije su, vrednije. Ozbiljnije shvataju svoje obaveze. I odgovornije su. Pridržavaju se pravila o etici i estetici, pa i pravednosti i plemenitosti. Njihov vrednosni sistem se razlikuje od muškog.Rektor Kovačević studentkinje označava jednim interesantnim, arhaičnim izrazom - devojke studenti. Kada su žene počele da ulaze u sfere ranije rezervisane za muškarce i da se bave 'njihovim' zanimanjima, tako su označavane - žena doktor, žena profesor. Sama titula je morala da ostane u muškom rodu, jer je još uvek bilo nezamislivo da doktor može biti neko ko nije muško (doktor kao osoba može biti žensko, ali doktor, kao zanimanje, kao titula, mora biti muško, tj implicira se da žena treba da radi kao muškarac). Ovo pravilo još uvek važi, iako su se određene titule odomaćile u ženskom rodu (studentkinja je definitivno jedna od njih).
Reči rektora Beogradskog univerziteta Branka Kovačevića možda bi najbolje mogle da objasne zašto su žene danas tu gde jesu - uspešnije od muškaraca kada je o obrazovanju reč. Ne samo da više njih upisuje visoke škole i fakultete (55%) već je i više žena (61%) među svim diplomiranim studentima u Srbiji.
Primat u društvenim naukama pripada njima. Žene čine većinu svih diplomiranih u područjima obrazovanja (čak 91%), zdravstva i socijalne zaštite (77%), umetnosti i humanističkih nauka (65%), kao i društvenih nauka poslovanja i prava (62%). Statistika je ogledalo onoga što se dešava u stvarnosti.