31. 03. 2012.

BlicKrieg: Obrazovanje - Žene 1: Muškarci 1



Peti tekst u Blicovom serijalu "Borba polova u Srbiji" bavi se obrazovanjem i počinje izjavom rektora Beogradskog univerziteta:
Devojke studenti više rade i uče, savesnije su, vrednije. Ozbiljnije shvataju svoje obaveze. I odgovornije su. Pridržavaju se pravila o etici i estetici, pa i pravednosti i plemenitosti. Njihov vrednosni sistem se razlikuje od muškog.
Reči rektora Beogradskog univerziteta Branka Kovačevića možda bi najbolje mogle da objasne zašto su žene danas tu gde jesu - uspešnije od muškaraca kada je o obrazovanju reč. Ne samo da više njih upisuje visoke škole i fakultete (55%) već je i više žena (61%) među svim diplomiranim studentima u Srbiji.
Primat u društvenim naukama pripada njima. Žene čine većinu svih diplomiranih u područjima obrazovanja (čak 91%), zdravstva i socijalne zaštite (77%), umetnosti i humanističkih nauka (65%), kao i društvenih nauka poslovanja i prava (62%). Statistika je ogledalo onoga što se dešava u stvarnosti.
Rektor Kovačević studentkinje označava jednim interesantnim, arhaičnim izrazom - devojke studenti. Kada su žene počele da ulaze u sfere ranije rezervisane za muškarce i da se bave 'njihovim' zanimanjima, tako su označavane - žena doktor, žena profesor. Sama titula je morala da ostane u muškom rodu, jer je još uvek bilo nezamislivo da doktor može biti neko ko nije muško (doktor kao osoba može biti žensko, ali doktor, kao zanimanje, kao titula, mora biti muško, tj implicira se da žena treba da radi kao muškarac). Ovo pravilo još uvek važi, iako su se određene titule odomaćile u ženskom rodu (studentkinja je definitivno jedna od njih).

27. 03. 2012.

BlicKrieg: Porodica - Žene 1: Muškarci 0


Treći tekst u serijalu "Borba polova u Srbiji" posvećen je braku, dok se četvrti bavi planiranjem porodice (odnosno potomstvom).  U trećem tekstu, "Žene prve spasavaju brak, ali i prve pokreću razvod", navode se podaci vezani za sklapanje brakova, razvode i pokušaje očuvanja istih. Tu saznajemo da se ljudi u današnje vreme ređe odlučuju za brak i da je to donekle uslovljeno i materijalnim razlozima. Naime, razvod može biti skup, i ljudi se često opredeljuju za 'život u zajednici' bez zakonskog okvira.

U ovom tekstu su daleko zanimljivije javne ličnosti i njihovo viđenje braka, odnosno muško - ženskih odnosa [1]. Dok je glumica Milica Milša navela kako je uspešan brak moguć jedino ukoliko su supružnici istinski partneri, i jedino ukoliko jedno drugo podržavaju u svemu (uključujući i karijeru), muzičar Zoran - Kiki Lesandrić se odlučio za taktiku - "priklanjanje novim vođama".
Žene nikad nisu bile tako izjednačene sa muškarcima kao što je to slučaj danas. Njihov položaj ne može da se meri  sa onim iz šezdesetih, sedamdesetih godina prošlog veka, njihova pozicija je mnogo bolja. One su i biološki jače. Predane su poslu, pedantnije, ambicioznije su od muškaraca i nemaju milosti na putu do uspeha. Ipak, one su i ženstvene i dalje vole da se dopadnu muškarcima. S druge strane, muškarcima je uvek potrebno da neko brine o njima, bilo da je to majka ili žena. Mislim da će matrijarhat zavladati u narednih 200 godina i da je 21. vek - vek žena.
Budućnost po Kikiju

25. 03. 2012.

BlicKrieg: Dugovečnost - Žene 1: Muškarci 0


Od 28. februara do 9. marta ove godine, dnevne novine Blic su objavljivale seriju tekstova bombastično nazvanu "Borba polova u Srbiji". Tekstovi su pisani "na osnovu najnovijih statističkih podataka i istraživanja," a "sve ove teme, za čitaoce 'Blica' komentarišu i objašnjavaju brojni sagovornici, sociolozi, demografi, psoholozi, genetičari..."

Pre nego što pređemo na same tekstove da kažemo koju i o naslovu samog serijala. "Borba polova" je fraza koja se odomaćila i često se koristi upravo za ovakve tekstove - koji bi trebalo da, uz minimalne komentare, prenesu statističke podatke. Međutim, ta fraza daje najrečitiji komentar od svih. Odnos polova se sagledava kao borba, a u takvim okvirima nužno postoji pobednik/ca i gubitnik/ca. Dakle, ukoliko statistički podaci pokazuju da devojčice i devojke bolje prolaze u školama, to nužno znači da dečaci i mladići gube bitku u školskim klupama i iz toga se mora zaključiti da je neophodna reforma školstva kako bi se postigla/održala ravnopravnost. Međutim, da li se time zaista zagovara ravnopravnost? Ostanimo sa primerom školstva. Statistički podaci koji se navode ukazuju na brojčano stanje. Na primer, navede se da danas devojke čine 56% diplomiranih na određenom univerzitetu ili u određenoj zemlji (izmišljeni podaci). To se uporedi sa ranijim godinama i primeti se da broj devojaka koje završavaju fakultete raste, dok broj momaka opada. Iz toga se zaključi da školski sistem favorizuje devojčice/devojke odnosno da neguje i da je prilagođen je 'ženskim sposobnostima'. Naravno, nakon toga sledi zaključak da se vodi rat protiv dečaka.

18. 03. 2012.

Vredna kuvarica kuva po sajtovima


Poslednjih dana sam bila vredna; malo pisala, malo prevodila.

Autorski tekst Privilegovana populacija, možete pročitati na sajtu Peščanik - LINK
Prevod teksta Mothers who care too much, takođe možete pročitati na sajtu Peščanik - LINK

Uživajte.

07. 03. 2012.

Dan jednakih plata 2012

Žene širom EU u proseku zarađuju 16,4% manje nego muškarci, pokazuju najnoviji podaci koje je Komisija objavila 2. marta povodom Evropskog dana za jednake zarade.Taj dan pokazuje koliko dodatnih dana žene moraju da rade da bi dostigle zaradu kolega muškaraca.
Pogledajte spot koji je povodom dana jednakih plata napravila organizacija poslovnih žena Nemačke (BPW Germany):

 
Više informacija o danu jednakih plata, kao i o problemu nejednakih primanja, možete naći i OVDE.
Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...